Rešavanje strukturnih problema tržišta rada ima višestruki značaj u kontekstu razvoja srpske privrede. Kreatori politika osim nastojanja da obezbede dostojanstven posao za sve građane koji traže posao uključujući i one koji se suočavaju sa specifičnim izazovima i spadaju u kategorije teže zapošlјivih lica, te da poslodavcima olakšaju pristup dobro obučenoj i kvalifikovanoj radnoj snazi, imaju u vidu da razvijeno i adaptivno tržište rada indirektno utiče na stabilnost, produktivnost i ukupan ekonomski razvoj. Uz brojne strukturne izazove poput visokog udela neformalne zaposlenosti, nezaposlenih koji imaju zastarele veštine i za kojima ne postoji odgovarajuća tražnja, tokom prethodnih godina poseban izazov je predstavljala i pandemija uzrokovana korona virusom, koja je dovela do otpuštanja radnika, a posebno mladih. Mladi inače teže dolaze do posla i predstavljaju posebno ranjivu grupu na tržištu rada, što nije karakteristično samo za srpsku privredu i očituje se u relativno višim stopama nezaposlenosti kod ove populacije u većini zemalja. Uticaj pandemije u tom smislu posebno je pogodio mlade radnike imajući u vidu da su najviše pogođene grupacije radnika upravo bile one koje su zaposlene na privremenim i povremenim poslovima, radnici u neformalnom sektoru, oni koji su zaposleni po osnovu ugovora na određeno i samim tim predstavlјaju slabije zaštićene zaposlene. Mladi su stoga tokom pandemije, zbog nedovolјnog radnog iskustva ili nedostatka traženih veština, bili prvi na listi onih koji su bili izloženi riziku gubitka posla. Poslodavci su često stava da je ulaganje u mlade kadrove dodatni trošak koji bi opteretio poslovanje u turbulentnim privrednim kretanjima, a posebno u kriznim okolnostima oklevaju da mladima pruže šansu za usavršavanje.
Mnogobrojni su razlozi za osnaživanjem mladih da pokrenu sopstveni biznis. Uključivanje mladih u preduzetništvo, pogotovu mladih sa najvišim stepenom obrazovanja, predstavlja značajnu kariku za razvoj nacionalne ekonomije. Osnivanje preduzetničkih radnji utiče ne samo na povećanje broja zaposlenih već preduzetništvo uvodi teže zapošlјive grupe u tokove poslovanja i pozitivno utiče na rešavanje socio-psiholoških problema koji nastaju pod uticajem nezaposlenosti. Štaviše, jedan od načina suzbijanja trenutne visoke stope nezaposlenosti kod omladine je motivisanje mladih da zauzmu učešće u programima ili obukama za podsticanje samozapošlјavanja.
Tokom 2017. godine, Centar za omladinski rad (CZOR), u partnerstvu sa tri IT kompanije iz Novog Sada, pilotirao je inovativni model zapošlјavanja mladih, pripremajući mlade za 4.0. revoluciju, uz primenu metodologije „Sve na jednom mestu” (eng. one-stop-shop). Primena ovog modela bazira se na saradnji poslovnog sektora, državnih institucija i organizacija civilnog društva (OCD). Saradnja pomenutih aktera i sprovođenje projektnih aktivnosti koje su uključivale rad na mekim veštinama i realizaciju obuka za razvijanje digitalnih i preduzetničkih kompetencija usklađenim sa potrebama poslodavaca, dovela je do poželjnih ishoda na tržištu rada i sinergetskih efekata praćenih jačanjem institucionalnih kapaciteta.